U našim nastavnim planovima i programima sveučilišnih dodiplomskih studija koji su usvojeni na Senatu sveučilišta predviđeno je mogućnost nastavka školovanja na diplomskom studiju (II ciklus) u vidu magisterija ili specijalizacija.
Prelazak sa Bachelor na Master razinu definirano je na Helsinškoj konferenciji Ožujak 2003 god.) gdje je konstatirano slijedeće: „Upis na Master programe obično zahtjeva posjedovanje Bechelor zvanja stečenog na akademski priznatoj visokoobrazovnoj instituciji. Bechelor i Master obrazovna zvanja treba da imaju različite definirane izlazne rezultate i treba da budu dodjeljeni na različitim razinama„. (Cnference on Master-level degrees, Helsinki 14-15 ožujak 2003 god., Conclusions and Recommendations ,p.5.
Najčešći primjenjivan obrazac u Europi je 180 bodova za Bechelor plus 120 bodova za Master zvanje. Međutim može biti i kontinuirano obrazovanje od 300 ECTS bodova.
Trajna ili kontinuirana edukacija, obnavljane znanja i usvajanje najnovijih spoznaja, omogućuju stalno praćenje i prepoznavanje prioriteta zdravstvenih potreba u državi i šire. Obrazovanje i praksa su u vrlo uskoj vezi, i jedna na drugu snažno utječu.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) više desetljeća uključuje medicinske sestre u procese unapređenja i očuvanja zdravlja. ( Deklaracija Alma Ata 1978 god.., World Health Assembly rezolucija, WHA 42,27-1989, WHA45,5-1992,WHA 49,1-1996).
Preporuke SZO (Health 21 Copenhagen,1998) od medicinskih sestara zahtjeva da budu ne samo nositelji zdravstvene njege i rehabilitacije bolesnika, sa svrhom zadovoljavanja svih njihovih potreba i najvećeg mogućeg stupnja osamostaljenja, nego i provođenje primarne i sekundarne prevencije bolesti.
U Europskoj uniji briga za društvenu zajednicu je u porastu a prepoznata je i u individualnoj odgovornosti za vlastito zdravlje. Zdravstvena njega u bolnici rezervirana je, u pravilu, za akutna stanja bolesti što zahtjeva primjenu složenih vještina sa strane liječnika i medicinskih sestara uz primjenu i vrlo sofisticirane tehnologije. Zatim se nastoji provoditi kvalitetna kontinuirana zdravstvena njega nakon otpusta iz bolnice.
Obrazovanje medicinskih sestara treba biti takvo da su sposobne učestvovati u multiprofesionalnom i multidisciplinarnom zdravstvenom timu i osposobljene za samostalno donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti za donošenje tih odluka.
Magisterijsko obrazovanje iz područja sestrinstva je prikladna razina obrazovanja za profesionalne medicinske sestre koje se nalaze u ulozi koja zahtjeva napredne vještine kako bi mogle i pružati zdravstvenu skrbi biti organizator procesa pružanja zdravstvene skrbi.
Medicinska sestra sa završenim magisterijem je ,kao bolnički stručnjak, također sposobna biti u funkciji predavača unutar obrazovnog programa iz područja sestrinstva.
Međutim primarni fokus magisterijskog obrazovanja bi trebala biti bolnička uloga sestre. Elementi poput upravljanja procesom skrbi, te obrazovne teorije i metode, važan su element, no primjenjivati ih mogu samo one sestre koje su stručnjaci u naprednim kliničkim vještinama i znanju.