Poslijediplomski doktorski studij organizira se s ciljem obogaćivanja vlastitih znanstvenih potencijala stvaranjem nastavnog kadra educiranog na najvišoj akademskoj razini. Rezultat uvođenja poslijediplomskog studija bit će postizanje akademskog stupnja koji zdravstvenim djelatnicima osigurava akademske svjedodžbe čija će vrijednost biti jednaka svjedodžbama njihovih kolega s drugih fakulteta koji završe poslijediplomske doktorske studije. Najvažniji cilj studijskog programa doktorskog studija jest osposobljavanje studenata za znanstveno i kliničko istraživanje, priprema za sudjelovanje u radu fakulteta, kao i za karijeru nastavnika na sveučilištu uz mogućnost oblikovanja suvremenih inovativnih koncepata i pristupa namijenjenih poboljšavanju kvaliteta života pojedinaca, organizacija i društva. Doktorska diploma iz područja zdravstvenih znanosti nužna je za akademsku karijeru nastavnika na fakultetima zdravstvenih studija.

Poslijediplomski doktorski studij zdravstvenih znanosti (trećega stupnja) ustrojava se i izvodi prema nastavnom planu i programu, u trajanju od najmanje tri godine (šest semestara). Budući da je rad potreban za savladavanje jedne akademske godine bodovan sa 60 ECTS-bodova, trogodišnji studij je bodovan sa 180 ECTS-bodova, što uključuje:
a)  organiziranu nastavu (obveznu i izbornu),
b)  rad s mentorom i pisanje doktorskoga rada,
obvezne i neobvezne izvannastavne aktivnosti.

Kompetencije koje se stječu tijekom studija
Širi i razmjerno općenit popis kompetencija uključivao bi:
a)  doprinos zdravstvenoj struci kroz neovisno znanstveno istraživanje i stvaranje novog znanja,
b)  identificiranje problema, analize i rješavanje problema nalaženjem, razumijevanjem i ocjenjivanjem informacija temeljenih na dokazima,
c)  planiranje i provođenje originalnog znanstvenog istraživanja u području zdravstvenih studija, uz korištenje rezultata zdravstvene prakse temeljene na dokazima u obliku koji je pogodan za publiciranje u međunarodno priznatom časopisu,
d)  razumijevanje, ocjenjivanje i primjenu suvremenih znanstvenih analitičkih metoda u istraživanju uz kontinuirano poboljšanje zdravstvene prakse i prihvaćanje (usvajanje) stavova kao odgovor na stalne promjene u zdravstvu i sve složenije oblike zdravstvene njege,
e)  sposobnost identificiranja i promoviranja etičko-pravnih principa u zdravstvenom istraživanju,
f)  sposobnost teorijskog, metodološkog, analitičkog i kritičkog pristupa testiranjem znanstvenih otkrića u zdravstvenoj praksi, kroz debate, konferencijske prezentacije i istraživačke radionice,
g)  sposobnost ocjenjivanja kliničke prakse kroz znanstvena istraživanja,
h)  korištenje rezultata istraživanja u donošenju kliničkih odluka,
i)  sposobnost kontinuiranog kliničkog rasuđivanja, evaluacije i samo-evaluacije u cilju osiguranja kvalitete i izvrsnosti,
j)  komuniciranje različitim tehnikama informiranja, educiranja, motiviranja i poboljšanja kvalitete života zdravih osoba, bolesnika, obitelji i većih populacija,
k)  sposobnost uspostavljanja poštovanja prema bolesnicima, obitelji bolesnika i kolegama,
l)  sudjelovanje u radu interdisciplinarnih istraživačkih timova i njihovo vođenje,
m)  promicanje zdravlja vulnerabilnih i multikulturnih populacija,
n)  razumijevanje „filozofije“ zdravstvenih znanost

Prof. dr. sc. İvan Vasilj

e-mail: doktorski.studij@fzs.sum.ba